Ja čitateljica U književnim djelima sam uglavnom od malena tražila zabavu. To je bio jedan od glavnih načina kako zaboraviti sve obaveze i brige. Naravno, tu se može računati i gledanje serija i filmova, ali ono što sam s vremenom počela cijeniti kod knjiga tijekom godina školovanja je to što književnost nije gotov proizvod. Djela su napisana kao gotova cjelina, Opširnije
Suptilni portret – između žrtava i heroine Višestruko nagrađivani festivalski miljenik, crnobijeli igrano-dokumentarni film „Dnevnik Diane Budisavljević“ Dianine unuke, redateljice Dane Budisavljević potresna je, ali ohrabrujuća ispovijest Diane i „njezine djece“. Zahvaljujući Dianinom dnevniku akcije, redateljica je 2019. uspjela oživjeti bakinu požrtvovnost. U 88 minuta, ritmičnom izmjenom dokumentarnih snimki, ispovijesti žrtava ustaškog režima te igranih scena, radnja prati Dijaninu humanitarnu Opširnije
majka bi mi čitala dok sam bila mala. najdraže mjesto nam je bila jedna pješčana plaža na viru. dok sam ja bila umrljana otopljenim čokoladnim keksima i zamotana debelim ručnikom, osim zvuka cvokotanja mojih zubi, čuo se njezin svileni glas. spokoj koji je vladao silazeći s tih rumenih usana stvarao je bonacu. pokatkad se moglo uhvatiti kako joj iskrica u Opširnije
Tijekom povijesti mnogi su pokušali odgovoriti na pitanje što je život ili njegova bit. Tom se temom bavio i čuveni grčki filozof Platon koji je svoje učenje temeljio na teoriji ideja o realnim spoznajama uma koje su strogo odvojene od osjećaja i stoga su takve ideje objektivne i nepromjenjive kao npr. ideja ljepote, istine, pravde i dobrote. Jedan od književnika Opširnije
Prema Elizabeth Grosz, tijelo i tjelesnost su kao aspekti identiteta i ljudske egzistencije bili zanemarivani u povijesti i filozofiji zapadne humanističke tradicije. Ona tvrdi da je zapadnjački odnos prema tijelu obilježen dualizmom: duh – tijelo, prilikom čega se stvaraju hijerarhijski, binarni parovi. Tijelo, kao kompleksan simbol identiteta, često je ključna tema u književnosti. U djelima Antuna Branka Šimića, M. Adamovića Opširnije
Vladimir Nazor, istaknuti hrvatski pjesnik, romanopisac i političar, rođen je na otoku Braču 1876. godine. Napisao je preko 500 pjesama i niz proznih djela od kojih su najpoznatija: Veli Jože, Albus-kralj, Minja i Halugica. Njegov doprinos književnosti odražava se u različitim fazama stvaralaštva, od ranih radova s motivima iz slavenske i hrvatske tradicije do angažiranih tekstova s političkim podtekstom tijekom Opširnije
Usamljenost je univerzalno ljudsko iskustvo koje nadilazi vrijeme i kulturu te kao ljudska bića, imamo urođenu želju pripadnosti i povezanosti, što je zapravo i u našim genima jer kao društvena bića, da bismo preživjeli, moramo međusobno surađivati. U suvremenom svijetu skloniji smo individualizmu, što iako doprinosi samoostvarenju, također stvara osjećaj izoliranosti. Osim toga, uzroci osjećaja usamljenosti su: prolazak kroz traume Opširnije
Motiv izolacije i otuđenosti : od Kafke do Slavenke Drakulić Autorica: Klara Nol, 4.c Djela Preobrazba, autora F. Kafke i Nevidljiva žena, autorice S. Drakulić, bave se temom izolacije. Tema otuđenosti i izolacije pojedinca u suvremenome društvu izrazito je aktualna i u današnje vrijeme, najčešće kao rezultat promjene u fizičkom izgledu. Izolacija Gregora Samse i nevidljive žene počinje upravo onda Opširnije
U sklopu nastave Hrvatskog jezika, ali i izvannastavne grupe Kluč za književno djelo, pogledali smo ZKM-ovu predstavu Ćelava pjevačica u sklopu Projekta Inkubator i u režiji njihove glumice i redateljice Suzane Nikolić. To Ionescovo poslijeratno djelo nastalo kao projekt antiteatra i antikomada s ciljem razaranja svega što je do tada predstavljalo tradicionalno kazalište – kao što su karakteri i dramski Opširnije
Budućnost čitatelja – Luka Piljac, 4.f Kratki tekst Suvremeni prozaik pred izazovom „smrti čitanja“ splitskog autora Jurice Pavičića bavi se, između ostalog, temom, prve ikada, postčitateljske generacije. Kako je moguće da se generacija naziva postčitateljska, a živi u vrijeme interneta – svemogućeg alata za traženje informacija i nepresušnog izvora svih oblika znanja. Literatura nijednoj drugoj generaciji prije nas nije bila Opširnije
