Motiv izolacije i otuđenosti : od Kafke do Slavenke Drakulić
Autorica: Klara Nol, 4.c
Djela Preobrazba, autora F. Kafke i Nevidljiva žena, autorice S. Drakulić, bave se temom izolacije. Tema otuđenosti i izolacije pojedinca u suvremenome društvu izrazito je aktualna i u današnje vrijeme, najčešće kao rezultat promjene u fizičkom izgledu. Izolacija Gregora Samse i nevidljive žene počinje upravo onda kada se oni fizički promjene.
Kod oba lika, Gregora Samse i nevidljive žene, fizička je promjena uzrokovala njihovu izolaciju u društvu. Lik nevidljive žene osjeća se kao da nestaje, a to primjećuje kada se pogleda u ogledalu – umorno, klonulo tijelo, višak kilograma, ovješena koža. Kasnije osjeća da je drugi ignoriraju – Dogodilo mi se da me vozač ne vidi, da ne uspori. To me iskustvo uplašilo. Ideja da starije osobe više nemaju nikakvu korist, kod nevidljive žene utječe na to da se ona odluči samoizolirati jer misli da je beskorisna, budući da više nema društvenu ulogu. Sama ideja da je obavezno biti društveno koristan kako bi bili ispunjeni, po mojem je mišljenju pogrešna jer se osoba, iako se fizički promijenila i došla u razdoblje života gdje ipak nije u stanju obavljati sve dužnosti koje se od nje očekuju, ona se nije promijenila iznutra, odnosno psihički . Svjesna sam promjene, ali ipak sam i dalje vidljiva i stvarna, živa osoba, iako sam ostarjela.
U djelu Preobrazba, prisutna je svojevrsno gađenja tijelom. Gregor Samsa prikazan je kao malen, krhak te fizički nedostatan za ono što otac od njega očekuje. Otac je prikazan kao osoba koja probleme rješava na silu, stisnutih šaka te koja je u sukobu s Gregorom jer ne podržava njega kao odraslu osobu koja ima svoj stav i karakter, što je vidljivo u njegovim izljevima bijesa prema preobraženom sinu. Takav odnos članova obitelji uzrokuje cijeli niz problema za daljnji razvoj osobe koja se, uvjerena da nakon fizičke promjene više nema nikakvu ulogu, odluči samoizolirati.
U oba djela, Preobrazbi i Nevidljivoj ženi, odbacivanje, ignoriranje i nepoštivanje glavnih likova utječe na njihovo samopouzdanje, tako što počinju stvarati negativnu sliku o sebi, onakvu kakvu ih drugi vide te ne osjećaju sigurnost u prisustvu drugih jer se boje njihovih osuda. Lik nevidljive žene postaje svjestan osude društva kojem smetaju njezin izgled i starost te, budući da je već umorna od takvog stava koje društvo ima, odluči se povući. Već dulje vrijeme umjesto izlaska s prijateljicama u kavanu ili na koncert, ponekad u kazalište, navečer gledam televiziju. Nije bilo nikoga da me barem primi za ruku, iako znam da utjehe nema. Izolacija Gregora Samse u početku je fizička – Ali Gregor nije ni pomišljao da joj otvori, već je u mislima hvalio oprez što ga je stekao na putovanjima, te je i kod kuće uvečer zaključavao sva vrata, a kasnije ga obitelj i psihološki izolira. Tom psihološkom izolacijom uvjere ga da on zaslužuje biti izoliran i izbačen te da je bezvrijedan. Tada odluči umrijeti od tuge i razočaranja Njegovo mišljenje o tome kako mora nestati, bijaše, ako se možemo tako izraziti, još odlučnije od sestrina mišljenja. Onda mu glava, i protiv njegove volje sasvim klone, a iz nozdrva mu se oteo posljednji slabi dašak života.
Može se zaključiti da je na odluku Gregora Samse i nevidljive žene, na to da se samoizoliraju, utjecala osuda njihove obitelji i društva nakon njihove fizičke promjene. Njihova okolina stvara krivu predodžbu o njima kao osobama jer ne shvaćaju da se oni nisu psihički promijenili. Smatraju da su kao takvi bezvrijedni i da su samo smetnja koje se treba riješiti. Zbog tih razloga, Gregor Samsa i nevidljiva žena postaju otuđeni i odlučuju se izolirati.
Kronika nestajanja
Autor: Petar Karlović, 4.d
Franz Kafka austrijski je pisac romana i pripovijetki od kojih su najpoznatiji Proces i Preobrazba. U svojem djelu Preobrazba opisuje apsurdan prizor u kojem se glavni lik Gregor Samsa pretvara u kukca. Slavenka Drakulić hrvatska je autorica, a piše romane i kratke priče. Njena poetika fokusira se na feminizam i život stanovnika slavenskih naroda u razdoblju socijalizma te vrijeme nakon povlačenja socijalističkih ideja. Nevidljiva žena kratka je priča koja opisuje iskustva starije žene koja se osjeća nevidljivo u društvu. Ova dva djela imaju sličnu tematiku, ali različiti stil. Oba djela opisuju vrstu izolacije i izdvajanja iz društva. Glavni likovi oba djela imaju unakaženu percepciju sebe, svog tijela i svog identiteta.
Preobrazba čovjekove percepcije glavna je tema koja povezuje ova dva glavna lika. Gregor je na početku pripovijetke važna figura svoje obitelji, ali se odjednom, bez pravog objašnjenja pretvara u kukca. Kafka je kukcem htio prikazati narušeno mentalno stanje glavnoga lika, materijalizirao je gubitak identiteta i Gregorovu percepciju samoga sebe. Tako i Drakulić početak psihološkog raspadanja opisuje prikazom nepoznate, izborane žene u ogledalu. Glavni lik ne prepoznaje svoj odraz u ogledalu. Time znamo da u svojem umu niti Gregor niti nevidljiva žena nemaju stvarnu, realnu sliku samih sebe, već ih određuje nešto drugo.
Doživljaj drugih ljudi prilično je važan i Gregoru i nevidljivoj ženi. Gregor smatra da mora biti koristan svojoj obitelji, prvo na što pomisli nakon svoje preobrazbe u kukca je to kako će zaraditi novac za svoju obitelj, odnosno kako će se ustati iz kreveta i otići na posao: A što da sada radi? Idući vlak polazi u sedam sati; da bi stigao na taj vlak, morao bi silno požuriti… Pa čak kad bi i stigao na vlak, šefova se bučna grdnja nije dala izbjeći, jer poslužitelj je čekao kod onog vlaka od pet sati te je već odavna podnio izvještaj o njegovu zakašnjenju. Njegova preobrazba nije samo odraz njegovog psihičkog stanja, već i doživljaja ljudi koji su svojim ponašanjem i mišljenjem oblikovali Gregorov identitet. Preobrazbom Gregor gubi svoju svrhu u obitelji, u društvu i postaje nevidljiv. Takva preobrazba se zrcalno događa i nevidljivoj ženi. Ona svojim starenjem gubi svrhu: Da, naravno da postojim, ali što to znači kad od drugih ljudi ne dobivam potvrdu svojeg postojanja?.
Identitet jedne osobe važna je komponenta za psihičko i fizičko zdravlje i razvoj jedne osobe te za njeno funkcioniranje u društvu. Gregor svoj identitet nikada potpuno ne ostvaruje, nema posebne interese niti prijatelje. Radi kao nekakav robot, ignorira svoje potrebe za socijalizacijom i igrom. Tako da je njegovo raspadanje direktna posljedica slabo razvijenog identiteta. Nevidljiva žena svoj identitet ostvaruje tijekom cijeloga života i u svojoj starosti ga gubi. To možemo primijetiti u tome što je ona prije imala razne interese, koje su i stranci na poseban način podržavali, pogotovo kupovina odjeće i obuće. Ona je prije u tome jako uživala, ali joj starenjem to postaje sve neugodnije i teže. Više joj nije važno kako se oblači i kako izgleda: Sve je postalo preusko i prekratko, nekako neprikladno. Više nisam imala snage ništa isprobavati. To mi je postalo dosadno, besmisleno. Ona gubi i svoje bliske odnose, muž joj umire, ne izlazi van s prijateljima i ostaje sama doma gledajući televiziju. Gregor i nevidljiva žena završavaju u istoj poziciji, ali je nevidljiva žena prošla kroz proces regresije u kojem je izgubila sve što je stvorila ili imala, pa tako i svoj identitet.
Književna djela Preobrazba i Nevidljiva žena daju nam uvid u proces koji nevidljiva žena naziva kronikom nestajanja. Likovi koji se pretvaraju u nekakav oblik žive prepreke ili tereta. Osjećaju se kao nametnici društvu, a pritom im se razvijaju razne vrste mentalnih problema i izoliraju se od drugih. Mislim da nam čitanje o iskustvima ovakvih ljudi može pomoći da u našoj svakodnevici budemo svjesni osoba oko nas i da se prisjetimo da je svatko jednako vrijedan čovjek sa svojim identitetom i svojim životom. Omogućuje nam da pogledamo malo dublje u živote drugih i da na druge ne gledamo kao nekakve sporedne likove u našoj priči.
