Tijelo i identitet

Prema Elizabeth Grosz, tijelo i tjelesnost su kao aspekti identiteta i ljudske egzistencije bili zanemarivani u povijesti i filozofiji zapadne humanističke tradicije. Ona tvrdi da je zapadnjački odnos prema tijelu obilježen dualizmom: duh – tijelo, prilikom čega se stvaraju hijerarhijski, binarni parovi. Tijelo, kao kompleksan simbol identiteta, često je ključna tema u književnosti. U djelima Antuna Branka Šimića, M. Adamovića Opširnije

Vladimir Nazor: Nutarnje more

Vladimir Nazor, istaknuti hrvatski pjesnik, romanopisac i političar, rođen je na otoku Braču 1876. godine. Napisao je preko 500 pjesama i niz proznih djela od kojih su najpoznatija: Veli Jože, Albus-kralj, Minja i Halugica. Njegov doprinos književnosti odražava se u različitim fazama stvaralaštva, od ranih radova s motivima iz slavenske i hrvatske tradicije do angažiranih tekstova s političkim podtekstom tijekom Opširnije

Tin Ujević – majstor  usamljenosti

Usamljenost je univerzalno ljudsko iskustvo koje nadilazi vrijeme i kulturu te kao ljudska bića, imamo urođenu želju pripadnosti i povezanosti, što je zapravo i u našim genima jer kao društvena bića, da bismo preživjeli, moramo međusobno surađivati. U suvremenom svijetu skloniji smo individualizmu, što iako doprinosi samoostvarenju, također stvara osjećaj izoliranosti. Osim toga, uzroci osjećaja usamljenosti su: prolazak kroz traume Opširnije

Nevidljivi ljudi

Motiv izolacije i otuđenosti : od Kafke do Slavenke Drakulić Autorica: Klara Nol, 4.c Djela Preobrazba, autora F. Kafke i Nevidljiva žena, autorice S. Drakulić, bave se temom izolacije. Tema otuđenosti i izolacije pojedinca u suvremenome društvu izrazito je aktualna i u današnje vrijeme, najčešće kao rezultat promjene u fizičkom izgledu. Izolacija Gregora Samse i nevidljive žene počinje upravo onda Opširnije

ZKM – Eugen Ionesco, Ćelava pjevačica

U sklopu nastave Hrvatskog jezika, ali i izvannastavne grupe Kluč za književno djelo, pogledali smo  ZKM-ovu predstavu Ćelava pjevačica u sklopu Projekta Inkubator i u režiji njihove glumice i redateljice Suzane Nikolić. To Ionescovo poslijeratno djelo nastalo kao projekt antiteatra i antikomada s ciljem razaranja svega što je do tada predstavljalo tradicionalno kazalište – kao što su karakteri i dramski Opširnije

O čitanju – refleksije maturanata II. dio

Budućnost čitatelja – Luka Piljac, 4.f Kratki tekst Suvremeni prozaik pred izazovom „smrti čitanja“ splitskog autora Jurice Pavičića bavi se, između ostalog, temom, prve ikada, postčitateljske generacije. Kako je moguće da se generacija naziva postčitateljska, a živi u vrijeme interneta – svemogućeg alata za traženje informacija i nepresušnog izvora svih oblika znanja. Literatura nijednoj drugoj generaciji prije nas nije bila Opširnije

O čitanju – refleksije maturanata ili kako smo od mladih čitatelja postali vješti iščitavatelji

Onaj drugi tip čitatelja – Lucija Ivačić, 4.f Glavna definicija „čitatelja“ jest, jednoznačno i pomalo banalno, osoba koja čita. Takav bi opis sve ljude stavio u isti koš unatoč tome što se jasno mogu razlikovati dva tipa. Prvi ili pomalo „lažni“ čitatelj koji tekst čita samo da bi rekao da ga je pročitao te pri tom potpuno promaši smisao teksta Opširnije

Razdoblje između solarne i lunarne eklipse

Sezone pomračenja, tj. eklipse, događaju se dvaput godišnje te obuhvaćaju četiri lunarna događaja. Super energetski osnaženi mladi i puni Mjesec ima tendenciju stimulacije zapanjujućih promjena koje pojedinca potiču na osobni rast. Prva sezona pomračenja započinje 20. travnja pomračenjem Sunca i mladim Mjesecom u Ovnu (kardinalnom vatrenom znaku), a završava lunarnom pomrčinom 5. svibnja u znaku Škorpiona (fiksni vodeni znak). Razdoblje Opširnije

Virtualna izložba: Portret umjetnice – Lara Horvat

Likovna umjetnost postala je sastavni dio mog života otkad sam razvila svijest o vlastitim perceptivnim sposobnostima, dakle čak i prije nego što sam naučila hodati. Malo kasnije na vremenskoj crti, kada sam s otprilike sedam godina djelomično uspješno rekreirala Dalijevu Postojanost pamćenja, shvatila sam da je likovna umjetnost, posebice crtež i slikarstvo, nešto čemu ću u budućnosti posvetiti mnogo vremena. Opširnije

Individuum renesanse i geneza sekularizacije

Imenovati dominantni povijesni narativ i idejni diskurs, diskurs koji definira pojedini povijesni prostor u određenom povijesnom vremenu, problematičan je posao iz nekoliko ključnih razloga. Osim jasnog razloga, heterogenosti mišljenja, valja napomenuti još poneke teškoće analize povijesnog idejnog diskursa. Za početak, teškoću takve analize objašnjava upravo Hegel u svojoj raspravi Filozofija povijesti, gdje na samom početku objašnjava i definira tri različita Opširnije